Neplodnost iz muškog ugla

Niz kulturoloških predrasuda uticalo je na stvaranje nekadašnjeg mita da je neplodnost ženski problem, a današnja istraživanja nepobitno pokazuju da su jednake šanse da neplodnost bude prouzrokovana muškim ili ženskim faktorom. U poslednjih tridesetak godina primetan je drastičan porast muške neplodnosti, ali se o pravim uzrocima i dalje samo nagađa. Međutim, nije neobično i da oba partnera imaju problem sa plodnošću. Ipak, ukoliko je potrebno da samo jedan od partnera bude podvrgnut medicinskom tretmanu, problem neplodnosti pogađa oboje, jer u takvoj situaciji par gubi kontrolu nad svojom sudbinom i deli emocionalni grč – kako u partnerskom odnosu, tako i u odnosu sa porodicom i prijateljima.

Neplodnost iz muškog ugla

Iako se o problemu neplodnosti sve više i otvorenije govore u javnosti, u našoj sredini to i dalje ima karakteristiku tabu teme, posebno ako je sa tim problemom suočen samo muški partner. Postavlja se pitanje šta je glavni uzrok takvog ponašanja velikog broja muškaraca, iako na problem neplodnosti ne bi trebalo gledati drugačije nego na bilo koji drugi zdravstveni problem. Naravno, primetno je da polako raste i sazreva muška svest o ovom problemu, ali i dalje dosta muškaraca retko i nevoljno govori o ovome. Od početnog šoka i neverice nakon saznanja da takav problem postoji, kod muškaraca se tokom vremena može razviti osećanje stida.Neplodnost iz muškog ugla

Saznaj više:  Kad sve jednostavnije metode omanu- tu je VTO

Iako nisu u neposrednoj vezi, muškarci plodnost često poistovećuju sa seksualnom funkcijom, pa zbog nemogućnosti da izazovu trudnoću počinju da se osećaju i seksualno nesposobnim. To je opet uslovljeno sredinskim i kulturološkim faktorima, pošto je i dalje u našoj sredini jedan od glavnih simbola muškosti upravo ta mogućnost da se izazove trudnoća. Zbog osećanja stida, muškarac često ne želi da priča o tom problemu ni sa svojom partnerkom, a kamoli sa prijateljima ili sa nekim iz porodice, plašeći se, pre svega, šaljivih i nesuvislih komentara koji mogu da budu jako povređujući, bez obzira što najčešće nisu izrečeni sa tom namerom.

To za posledicu može da ima povlačenje u sebe, izbegavanje uobičajenih aktivnosti sa društvom, nagomilavanje besa i osećanja potpune bespomoćnosti. S druge strane, kao potpuna suprotnost svega navedenog, može da se javi apsolutno negiranje problema, odbijanje podvrgavanja bilo kakvom medicinskom tretmanu i razvijanje uverenja da će to samo od sebe da se razreši. I jedan i drugi način suočavanja sa problemom možemo izjednačiti sa uzvodnim plivanjem u nabujaloj reci, a samo je pitanje trenutka kada će bujica da nas povuče nizvodno tako izmorene. A to onda može da bude još bolniji način susretanja sa ne baš prijatnom realnošću. Zato je suočavanje sa problemom i prihvatanje realnosti onakve kakva ona uistinu jeste najbolji način da se problem prevaziđe sa što manje psihičkih lomova.

Saznaj više:  Kućni test za ispitivanje muške plodnosti

Ono što je važno u ovoj situaciji jeste da se problem neplodnosti mora prihvatiti kao i bilo koji drugi zdravstveni problem. Ako se tako postavimo, onda će postojati manja verovatnoća da razvijemo osećanje stida, krivice, besa i još mnogih drugih negativnih osećanja koja nam jedino mogu otežavati svakodnevno funkcionisanje i komunikaciju sa ljudima iz najbližeg okruženja.

Tačno je da borba sa ovim problemom može da izgleda kao borba sa stoglavom aždajom, ali je u takvoj situaciji dobro znati da postoje ljudi na koje se možemo osloniti i koji nam mogu pomoći da prebrodimo najteže trenutke. Dobro je znati da su partner, prijatelji, rodbina, doktori, psiholozi, svi oni ili samo neko od njih, uvek tu kad nam to bude zatrebalo. I to nam onda daje snagu da živimo i da se borimo sa problemom, ne samo za život svog budućeg deteta, nego i za svoj vlastiti koji je dostojan življenja. Za život u kome se nećemo bojati da pogledamo svoju sliku u ogledalu, ma koliko nam ta slika ne izgledala nimalo idealna.

Život u kome ćemo se sa jednakim žarom suočiti i sa srećom i sa tugom. Život u kome ćemo imati ljude sa kojima ćemo deliti i dobro i zlo. Život u kome ćemo stvarati i biti ponosni ostvarenim. Život u kome ćemo pomoći onima koji traže pomoć i život u kome ćemo biti u stanju da zatražimo i dobijemo pomoć ako nam je potrebna

Saznaj više:  #onokad pitanje “Imate li decu?” zvuči kao udarac

Vladimir Joić, psiholog

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *