Spremate se za trudnoću? Pravo vreme da saznate više o folnoj kiselini

U toku pokušavanja da se dođe do bebe, često se zanemaruje ono što je na prvi pogled očigledno- vaše telo je sigurna kućica za to malo biće koje želite da stvorite i koje toliko željno iščekujete. Zato, probajte da svoje telo učinite što zdravijim, jer time povećavate šanse da do trudnoće dođe, a ukoliko dođe, beba će imati sve uslove za pravilan rast i razvoj.

Za zdravu trudnoću je od posebnog značaja važna pravilna i izbalansirana ishrana, koja zadovoljava potrebe organizma za mineralima i vitaminima. Dokazano je da su vitamini vrlo osetljivi i mogu biti uništeni ukoliko se hrana neadekvatno čuva ili tokom njenog kuvanja. Da bi se obezbedili svi neophodni hranljivi sastojci, moderna medicina preporučuje da žene koje planiraju trudnoću i trudnice treba da uzimaju multivitaminske suplemente posebno prilagođene za ovo stanje, u onom obliku koji je najbolje biološki iskoristljiv i podnošljiv.

Istraživanja pokazuju da je 4-12 nedelja pre trudnoće važno početi sa povećanim unosom određenih nutrijenata kao što su folati (folna kiselina, Metafolin®) i jod. Folat spada u grupu B vitamina (B9) koji se nalazi u hrani (na primer, pileća džigerica, spanać, pirinač, citrusi, sočivo, pasulj, pšenične klice, kvasac) i spada u osetljive, takozvane labilne vitamine.

Saznaj više:  Koristili ste pilulu duže vreme? Sad vam možda fali folna kiselina

Folna kiselina, nakon što se unese, bilo kroz hranu ili vitaminske preparate, zahteva transformaciju u organizmu do aktivnog oblika folata. Postoji i gotov, biološki aktivan oblik folne kiseline, koji organizam može odmah da koristi (Metafolin®). Ovo je važno, jer svaka druga žena nosi u sebi genetski varijabilne forme enzima, pa nije u stanju da u potpunosti metaboliše folnu kiselinu i pretvori je u aktivni oblik. Ta varijabilnost gena se naziva polimorfizam, a to može biti uzrok da svaka druga žena ne postiže optimalan nivo neophodnog folata uprkos dovoljnom unosu folne kiseline.

Hrana koja sadrži folate

Izuzetno bogate namirnice (više od 200 mikrograma na 100 grama):  

kvasac, džigerica

Veoma bogate namirnice (100-200): zelena salata, koštunjavi plodovi (orah, badem, indijski orah, pistaći…), jetrena pašteta
Bogate namirnice (50-100): zeleno povrće, kukuruz, grašak, leblebije, dinja, jaja, fermentirani sirevi (plavi, kamamber)
Srednje bogate namirnice (25-50): ostalo povrće, žitarice, crveno voće, banane, agrumi, kivi, iznutrice
Namirnice siromašne folatima (manje od 20): hleb, skrobne namirnice, ostalo voće, meso, riba, mlečni proizvodi

 

Napomena: Tekst je nastao u saradnji sa kompanijom Merck

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *