Kad hrana nije hranljiva: Vi ste siti, a organizam gladuje

Za razliku od siromašnih zemalja u kojima je najveći problem umiranje od gladi i nedovoljno hrane, u razvijenim zemljama sreće se suprotan problem: u hrani koju jedemo- nema dovoljno hrane!

Dobro je podsetiti se šta nam lako dostupna hrana poput peciva iz pekare, sendviča i roštilja sa ulice i industrijskih slatkiša nudi, a šta oduzima. Vi ste možda siti, ali vaš organizam gladuje, jer mu nedostaju vitamini, minerali i druge hranljive komponente.

Primera radi, pre kuvanja, jedna paprika ima jednu količinu vitamina C, a posle kuvanja, pečenja i konzerviranja, ima znatno manje. Situacija je prilično slična i sa ostalim namirnicama koje sadrže vitamine nestabilne na višim temperaturama.

Iako je važna uravnotežena ishrana koja sadrži hranu bogatu folatima (zeleno povrće, sočivo, spanać, pasulj, džigerica, sok od narandže, jaja), kada se planira trudnoća često je teško uneti količine koje su potrebne da bi se zadovoljila fiziološka potreba za folatima.

Prema istraživanjima, ženama u reproduktivnom dobu savetuje se dodatni unos od 400 mcg folata dnevno, ali je važno unositi ih svakodnevno, najmanje 1 mesec pre začeća (idealno 3 meseca) kao i tokom trudnoće, radi postizanja optimalnog nivoa folata u crvenim krvnim zrncima.

Folat spada u grupu B vitamina (B 9) koji se nalazi u hrani, dok je folna kiselina forma folata u vitaminskim suplementima i zahteva tranformaciju u organizmu do aktivnog oblika-folata. Potrebe za folatima u trudnoći se povećavaju i od velikog su značaja i za majku i za plod. Čak do 70% komplikacija trudnoće uspešno se može sprečiti unosom folata pre začeće i tokom trudnoće.

Saznaj više:  Postupci za izbegavanje ako se lečite od neplodnosti

Usled urođene smanjene aktivnosti enzima svaka druga žena ne može u potpunosti da metaboliše folnu kiselinu u biološki aktivan oblik folat. Te žene, i uz dovoljan unos folne kiseline, ne mogu postići optimalan nivo folata. Femibion Zdrava trudnoća 1 i 2 sadrži Metafolin®, biološki aktivan oblik folne kiseline koji ne zahteva transformaciju u organizmu i sve žene imaju mogućnost optimalnog snabdevanja organizma od samog početka.

U studiji* sprovedenoj u Norveškoj, naučnici su analizirali sakupljene podatke od 85,000 dece rođene u periodu 2002-2008. (prosečan uzrast dece je 6.4 godine).

Poređen je uticaj upotrebe folne kiseline majke 4 nedelja pre i 8 nedelja nakon začeća na učestalost pojave autističnih poremećaja kod dece. Uzimajući u obzir faktore rizika za pojavu autističnih poremećaja kao što su obrazovanje majke i bračno stanje, rezultati su pokazali da suplementacija folnom kiselinom pre i nakon začeća značajno smanjuje rizik od razvoja autističnog poremećaja kod deteta, za 39%.

* Suren et al. “Association between maternal use of folic acid and risk of autism spectrum disorders”, JAMA, 2013.

Napomena: Tekst je nastao u saradnji sa kompanijom Merck

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *